JUDO: KATALIZATOR MORALNOG I EMOCIONALNOG RAZVOJA MLADIH – UVID U ISTRAŽIVANJE DR. SC. SLAVIŠE BRADIĆA

Ove godine obilježava se desetljeće od uspješne integracije juda u hrvatski školski kurikulum. Sve je započelo 2008. godine uvođenjem projekta „Judo u škole“ koji je pokrenuo Judo klub Rijeka pod vodstvom dr.sc. Slaviše BRADIĆ, judo trenera s preko 35 godina iskustva. Bradić odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju službenog priznanja juda kao školskog sporta u Hrvatskoj 2013. godine, što predstavlja značajno postignuće u integraciji ovog sporta u obrazovni sustav zemlje. I Međunarodni olimpijski odbor je 2015. godine za ovaj projekt nagradio Hrvatski judo savez i prepoznao ga kao najbolju inovaciju.

Prepoznajući prazninu u istraživanju o korištenju juda u školama, Bradić započeo je doktorski studij i istraživanje o judu kao metodi moralnog i psihološkog razvoja na Sveučilištu Hertfordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je i doktorirao ovog srpnja. Svojim istraživanjem želio je kroz projekt "Judo u škole" u Hrvatskoj dokazati moralne i psihološke učinke juda na djecu. Cjelovita studija uključuje dubinsko istraživanje u sljedećim poglavljima: 1. Utjecaj zapadnih autoriteta u poljima psihologije, filozofije i sociologije na Jigoro Kanoa; 2. Moral kroz povijest borilačkih vještina do juda; 3. Razvoj samokontrole u judu; 4. Psihološki mehanizmi i stanja odgovorna za različite oblike vježbanja i primjene juda i 5. Emocionalna inteligencija i emocionalni regulatori.

Ovaj novinski članak ukratko predstavlja istraživanje, ocrtavajući korelaciju između morala i juda, uz emocije – vezu o kojoj se često raspravljalo, ali još uvijek nije definitivno potkrijepljena strogim znanstvenim standardima.

Moralno obrazovanje djece kroz načela Jigoroa Kanoa

Moral je, u najširem smislu, manifestacija društvene svijesti – skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi utjelovljenih u životu zajednice. Naglasak juda je na razvoju ljudske osobnosti u segmentu morala kao najvišeg cilja. Jigoro Kano, utemeljitelj juda definirao je principe „Maksimalne učinkovitosti“ (seiryoku zen'yō) i „Zajedničkog napretka za sebe i druge“ (jita kyōei), navodeći da kroz princip maksimalne učinkovitosti korištenja mentalnih i fizičkih energija treba uzeti u obzir u svakodnevnom životu u svemu što osoba radi.

Judo Joy: Poticanje emocionalne inteligencije i cjelovitog rasta kod djece

Tijekom djetinjstva djeca uče postavljati i ostvarivati pozitivne ciljeve, pokazivati osjećaj brige za druge i uspostavljati pozitivne odnose s okolinom. To od djece zahtijeva da prepoznaju emocionalno snažne situacije, poput ljutnje i bijesa, te da ih nauče upravljati i smiriti uz pomoć regulatora emocija, na što se Bradić fokusirao tijekom svog istraživanja. Integriranjem zabave u početne faze judo treninga, možete iskoristiti dječji urođeni entuzijazam i izazvati niz sretnih emocija. Kako postaju vješti u upravljanju interaktivnim aspektima sporta kroz ugodna iskustva, te se pozitivne emocije mogu namjerno usmjeriti u potragu ili za sportskom izvrsnošću i postignućem ili osobnim rastom. Judo stoga nadilazi puku fizičku aktivnost; i postaje holistički pristup promicanju tehničke kompetencije i emocionalnog blagostanja kod mladih polaznika.

Kakve veze judo ima s moralnim i psihološkim razvojem djece od 10-12 godina

Rezultati istraživanja dr.sc. Bradića pokazuju da bavljenje judom pozitivno utječe na emocionalna stanja i ponašanje djece. Vježbanje juda pridonosi jačanju samokontrole i emocionalne regulacije, što rezultira povišenom razinom discipline i sposobnošću pridržavanja određenih pravila i normi ponašanja. Djeca koja su sudjelovala u judu u studiji pokazala su općenito povišenu razinu emocionalne kompetencije u usporedbi sa svojim vršnjacima koji se ne bave judom. Nalazi su otkrili najznačajnije razlike u segmentima koji se odnose na imenovanje i izražavanje emocija, te u upravljanju i regulaciji emocija. Ovo potvrđuje da judo ima blagotvoran učinak na emocionalne mehanizme i ponašanje promicanjem samokontrole, čime potiče povećanu razinu discipline i pridržavanja pravila.

"Nadam se da će moje istraživanje doprinijeti implementaciji juda u školski kurikulum diljem svijeta promicanjem najboljih praksi za integraciju juda u redovitu nastavu tjelesnog odgoja ili razvijanjem posebnih judo programa." – kazao je dr.sc. Slaviša Bradić.

Utjecaj istraživanja: Vidljive promjene u društvu

Opipljiv utjecaj ovog istraživanja na društvo očit je u pokretanju brojnih projekata financiranih od strane Europske unije usmjerenih na promicanje judo vrijednosti. Naime, projekt Judo moralni kodeks stekao je veliku popularnost diljem Hrvatske tijekom globalne pandemije. Odigrao je ključnu ulogu u širenju raznih obrazovnih materijala za djecu, uključujući publikacije, obrazovne stripove, dokumentarne filmove i izvještaje koji su promicali judo moralni kodeks. Nadalje, istraživanje služi kao katalizator za razvoj nekoliko znanstvenih članaka koji značajno doprinose razumijevanju područja.

Istražite opsežno istraživanje dr. sc. Slaviše Bradića

Na kraju, poziv na opsežno istraživanje dr. sc. Slaviše Bradića. Cjelovita doktorska disertacija dostupna je na portalu istraživačke arhive Sveučilišta Hertfordshire na http://hdl.handle.net/2299/27290

Bradić je također dostupan za konzultacije putem e-maila s.bradic@judo.hr 

O autoru doktorskog rada:

Dr.sc. Slaviša Bradić je visoko uspješni majstor juda 7. DAN koji živi u slikovitom dojou na moru u Rijeci, Hrvatska. Stručnjak je IJF akademije; Ravnatelj Vojno-policijske komisije, te član Kata komisije pri Međunarodnoj judo federaciji (IJF). Uz to, obnaša dužnost glavnog povjerenika za katu pri Europskoj judo uniji (EJU), čime pokazuje svoju predanost sportu. U Hrvatskoj je i voditelj Komisije za ocjenjivanje pojaseva i kate u Hrvatskom judo savezu te glavni tajnik Riječkog sportskog saveza.

Referenca:

Bradić, S. (2023). Judo kao metoda moralnog i psihičkog razvoja.

Autor: Špela Lampe