SVJETSKI JUDO ZNANSTVENICI U ZAGREBU PREDSTAVILI BROJNA ISTRAŽIVANJA I RADOVE
U sklopu aktivnosti povezanih uz zagrebački judo Grand Prix (14. do 16. studenog, Arena Zagreb) održava se i 8. znanstveno-stručna konferencija u organizaciji Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog judo saveza i Europske judo unije pod nazivom “Primjenjiva istraživanja u judu”.
Photo: Maja MAKIVIĆ
Vrhunsko judaško natjecanje, osim samih borbi na tatamiju zagrebačke Arene, u današnje vrijeme donosi i veliki broj popratnih aktivnosti. Zagreb je 12. i 13. studenog domaćin znanstvenicima iz cijelog svijeta koji se bave proučavanjem juda, na 8. znanstveno-stručnoj konferenciji kojoj je glavni organizator Kineziološki fakultet u Zagrebu, a suorganizatori Hrvatski judo savez i Europska judo unija.
- Nakon 10 godina se znanstveno-stručna konferencija vraća u Zagreb i ponosni smo što vas možemo pozdraviti u našem glavnom gradu. Ove godine smo primili prijedloge 33 znanstvena rada iz 14 država s tri kontinenta. Zahvaljujući kvaliteti, kao i širokom spektru radova, vjerujem da je ovo izdanje konferencije i najkvalitetnije dosad - rekao je profesor Hrvoje Sertić, predsjednik Stručno-trenerske komisije Hrvatskog judo saveza, na otvaranju konferencije.
Tijekom dvodnevnog predstavljanja radova moglo se čuti o iznimno širokom spektru tema koje pokrivaju gotovo sve aspekte modernog juda - od fizioloških istraživanja poput analize bilirubina kao biomarkera oksidativnog stresa preko biomehaničkih analiza tehnika pada i njihove primjene u prevenciji ozljeda kod starijih osoba, pa sve do filozofskih razmatranja o jita kyoei principu kao mostu između tradicije i suvremene edukacije.
Photo: Maja MAKIVIĆ
- Od začetka konferencije veseli povećanje broja sudionika, kao i sve češći dolazak trenera i samih sportaša. U tom periodu se nadograđivala znanstvena zajednica u Međunarodnoj judo federaciji, kao i u Europskoj judo uniji. Započeli smo i s izdavanjem znanstvenog časopisa IJF Journal. Sve to, zajedno s razmjenom iskustava i znanja, stvorene su vrijednosti naše konferencije - sagledala je važnost konferencije predsjednica Hrvatskog judo saveza, dr.sc. Sanda Čorak.
Znanstvenici su predstavili istraživanja koja se bave mladim judašima (12 do 16 godina) i problemima brzog gubitka težine u kadetskoj dobi, ali i programima za stariju populaciju gdje se judo koristi u borbi protiv straha od pada i za održavanje ravnoteže.
- Sport je jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, a povećali smo ulaganja u sport za više od šest puta od 2016. godine. Ponosni smo jer je judo jedan od najuspješnijih sportova u Hrvatskoj te bih čestitao Hrvatskom judo savezu na organizaciji ove konferencije, kao i IJF Grand Prixa Zagreb. - rekao je predstavnik Ministarstva turizma i sporta, ravnatelj uprave za sport, Krešimir Šamija.
Photo: Maja MAKIVIĆ
Konferencija je jasno pokazala kako moderni judo nadilazi okvire čisto natjecateljskog sporta i postaje sredstvo za rješavanje važnih društvenih i zdravstvenih izazova. Moglo se čuti o razvoju adaptiranih tatamija za judaše s oštećenjem vida i procjeni njihove izvedbe prema podrijetlu oštećenja, o motoričkim radionicama koje potiču pozitivne stavove prema inkluziji, te o primjeni juda u rehabilitaciji Parkinsonove bolesti, što se istraživalo kroz Erasmus+ projekte.
- Konferencije poput ove su iznimno važne jer podižu edukaciju trenera i sportaša, kao i što otvaraju prilike za nove projekte i suradnje. Ponosni smo što ovu konferenciju organiziramo u suradnji s Hrvatskim judo savezom, što pokazuje kvalitetu razvoja judo sporta. Tu bih istaknuo profesore Hrvoja Sertića i Ivana Segedija, koji svojim neumornim radom i zalaganjem pridonose tom razvoju. Volio bih da “moj” sport, košarka, ima ovakvu konferenciju, kao što ima judo. I zato ste pokazatelj drugima kako se može i treba raditi - rekao je prodekan Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Tomislav Rupčić.
Photo: Maja MAKIVIĆ
Sudionici su predstavili kako se judo koristi za razvoj mladih u teško dostupnim zajednicama britanskih škola, kako sustavi povratne zvučne informacije u stvarnom vremenu mogu pomoći starijim osobama u savladavanju pada, ali i kako umjetna inteligencija i prediktivni modeli ulaze u analizu judaških borbi.
Od komunikacijskih praznina u trokutu trener-sportaš-roditelj, preko problema kinezofobije i povratka natjecanju nakon ozljede, pa do razumijevanja utjecaja osobina ličnosti na stavove prema judu. Teme su pokrivale sve generacije judaša i sva područja koja čine ovaj kompleksni borilački sport ne samo načinom natjecanja, već i životnom filozofijom i alatom za pozitivne društvene promjene.
Photo: Maja MAKIVIĆ